Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Ovo ukazuje kako centralne banke po svijetu imaju na raspolaganju sve manje i manje konvencionalnih alata za vođenje monetarne politike u okolnostima globalnog trgovinskog rata.

Statistički podaci od ove sedmice pokazali su pad potrošačkih cijena u maju. Ovo je navelo finansijska tržišta da se pripreme za izgledno rezanje kamatnih stopa švicarske narodne banke (SNB). Sa sadašnjih 0,25 posto na potencijalno ispod nule, u borbi za usporavanje jačanja švicarskog franka.

Još 2022. godine europske centralne banke prekinule su cijelu deceniju držanja kamatnih stopa ispod nule, koje štete i bankama i štedišama. Uvedene kako bi se potaknulo kreditiranje, negativne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... potpuno su okrenule naopako konvencionalni način poslovanja. Banke su morale plaćati za držanje depozite kod centralne banke, umjesto da za to primaju naknade od kamata.

Mnogi su tada zaključili da negativne kamate nisu baš dale željene rezultate. Smanjile su dobit banaka, u razdoblju kad su trebale ulagati, te su manje ulagače usmjerile prema rizičnijim oblicima imovine. Dok Švicarska sad pokušava potaknuti svoje gospodarstvo, našla se na meti američke vlade. Iz SAD su najavili da će pomno pratiti njenu monetarnu politiku i upravljanje švicarskom valutom, prenosi Financa ba. Podsjećamo, Švicarska se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u nestabilnim vremenima.

Rekordan rast vrijednosti franka

Globalni trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa povećao je rizik od inflacijskih pritisaka i sporijeg rasta. Ovo je kombinacija iz noćne more za centralne bankare, političare, firme i kućanstva. Problematično je za dužnosnike izvan SAD-a jest što apreciraju valute osjetljive na carinske namete. Od eura i britanske funte do korejskog wona i tajvanskog dolara, što šteti njihovom izvozu i njihovim ekonomijama. 

Švicarski franak porastao je za gotovo 11 posto u odnosu na dolar od početka 2025. godine, o čemu je pisala Financa. Ovo je najveći rast u ovom dijelu godine još od 2011. Problem s kojim se SNB i druge centralne banke sad suočavaju jest što u ovom okruženju tradicionalni alati, poput mijenjanja kratkoročnih kamatnih stopa, nemaju nikakav efekt.

Stručnjaci kažu da je centralnim bankama teško kreirati politiku kad su faktori koji utječu na inflaciju izvan njihove kontrole. Kao rezultat, devizna tržišta praktički guraju franak u negativne kamatne stope. Iz SNB-a su odbili komentirati tu ideju, ali su rekli u petak kazao da su spremni na intervenciju na deviznom tržištu “kada je to potrebno” kako bi se inflacija držala pod kontrolom. Nakon što je Švicarska uvrštena na američki popis zemalja pod nadzorom zbog “nepoštenih valutnih i trgovinskih praksi.”

Japan se suočava s niskom kamatnom stopom

Iako se i druge centralne banke bave posljedicama sve slabijeg dolara. Švicarska ima najniže kamatne stope među velikim razvijenim ekonomijama. Iza nje je Japan s referentnom kamatnom stopom od 0,50 posto. Japan se također bori s kontroliranjem inflacije, a japanski jen je ove godine ojačao za 9 posto.

Vlade Japana i eurozone već planiraju ogromne pakete javne potrošnje koji bi trebali potaknuti ekonomski rast. Pored toga i otkloniti mogućnost negativnih kamatnih stopa. Evropska centralna banka (ECB) snizila je u četvrtak kamatne stope na 2,00 posto. Očekuje se još jedno smanjenje za 25 baznih bodova ove godine. Japanska centralna banka još uvijek ima više stope, iako je takva politika neizvjesna, zbog utjecaja američkih carina.

“Ima dobrih razloga za vjerovanje da negativne kamatne stope uopće nisu nemoguće u idućih nekoliko godina. U ovom trenutku jednostavno mislim da – ukoliko ne dođe do velikih promjena u ekonomskom narativu – se nećemo približiti toj tački, bilo gdje osim u Švicarskoj,” izjavio je George Moran, analitičar za europske ekonomije pri banci RBC.

Američko ministarstvo finansija prati situaciju

Trump je već u više navrata javno kritizirao predsjednika američkog Feda Jeromea Powella jer je bio “prespor” pri snižavanju kamatnih stopa. Kursevi mu također smetaju – više puta je napadao Kinu jer drži yuan na umjetno niskim razinama kako bi kineski izvoz ostao jeftin. Druge zemlje koje interveniraju u svoje valute, kao što su Japan i Švicarska, također riskiraju da postanu mete Trumpovog bijesa. Sve u trenutku kada se utrkuju za zaključivanje trgovinskih sporazuma s njim.

Američko ministarstvo financija u četvrtak u svojem polugodišnjem izvještaju o valutama nije označilo Švicarsku kao državu koja “manipulira kursem,”. Dodali su je na svoj popis za monitoring, koji uključuje, između ostalih, Kinu, Japan i Tajvan. SNB je u petak odbacila optužbe da se bavi manipuliranjem frankom.

James Athey iz investicijskog konzaltinga Marlborough kaže da brze promjene do kojih dolazi u globalnom gospodarstvu povećavaju rizik od pogrešnih koraka. “Sve to povećava mogućnost da jednostavno ne znamo, i da smo u krivu. To vrijedi za sve nas. Za ulagače, za središnje banke, za svi,” kazao je Athey. “Sve je više vjerojatno i da ćemo biti u krivu oko toga gdje se nalazimo i kamo idemo. Pored toga kakvi će na kraju biti ishodi za ekonomije, za inflaciju i za valute.”